Depresija i upotreba benzodiazepina

Veliki broj pacijenata nije svestan depresije jer je u ranoj fazi. Te aktuelno psihičko stanje pripisuje trenutnom neraspoloženju. Manji broj naslućuje ali se zbog stigmatizacije i straha od suočavanja sa bolešću ne obraća lekaru. Depresija može biti manifestovana na različite načine u zavisnosti od vrste depresije i stepena njenog progresa tj. zanemarenosti. Ono što je zajedničko za sve obolele jeste skup psihičkih, telesnih (somatskih) i psihofizičkih tegoba, koji mogu biti različitog intenziteta.

Broj depresivnih u Srbiji i svetu

Podaci kojima raspolaže Svetska zdravstvena organizacija govore da u Srbiji od nekog oblika depresije boluje oko 400.000 ljudi. Depresija uveliko postaje bolest modernog doba, o kojoj se nerado govori što je samo jedan od razloga zbog kog se kasno i dijagnostifikuje. Broj obolelih u svetu je daleko veći i kreće se između 320 i 350 miliona. Ono što je važno jeste da su uzroci depresije razni, i kod svakog različiti. Ipak, za svakog od njih najvažnije je pravovremeno lečenje.

Benzodiazepini i alkohol ne mogu zameniti međuljudske odnose

Bromazepan i bensendin su u širokoj upotrebi u Srbiji. Mnogi ljudi sa akutnim problemima, posežu za benzodiazepinima jer ne znaju kako da ih reše sami. Ukoliko se takvo stanje ponavlja, neophodno je obratiti se stručnjaku. Ne postoji tableta koja rešava svakodnevne životne probleme. Naprotiv, njihovim maskiranjem vremenom čovek tone u „dublju problematiku.“

Zanimljiva je činjenica da je bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf Đulijani zabranio prodaju benzodiazepina. To je rezultiralo dvostruko većom prodajom alkohola, koji takođe ne rešava probleme već ih dodatno stvara. Posebno kada individua dođe u toksikomansku fazu gde više nema kontrolu nad sobom i ne zna koliko je ispijeno. Sam alkohol je najbrži anksiolitik – brzo smiruje. Kada prođe njegovo dejstvo, osoba je par puta više razdražljiva nego što je bila pre konzumacije. Mnogi posežu za alkoholom kako bi se uspavali. I ovde, alkohol brzo odreaguje. Ali dolazi i do bržeg buđenja praćenog razdražljivošću.

Drugim rečima, neophodno je da država sistemski pristupi rešavanju narastajućeg broja obolelih od depresije. Najpre kroz funkcionalne institucionalne sisteme, godišnje preglede (popunjavanje psiholoških testova) kod lekara opšte prakse, kroz programe bolje zdravstvene zaštite, zatim zaštitu radnika itd. Problemi koji mogu uzrokovati depresiju su brojni, ali i vrlo složeni i isprepletani.

Strah od straha i strepnja se leče antidepresivima

Umereni i teži oblici depresije i poremećaji ličnosti se leče antidepresivima. Razlog je to što oni daju najbolji efekat. Kod anksioznosti se primenjuju i anksiolitici tj. benzodiazepini. Međutim, dugoročna upotreba ovih medikamenata zahteva povećanje doze i može dovesti do stvaranja zavisnosti. Dužina terapije zavisi od same procene stručnog lica. Posebno je važno naglasiti da terapija neće dati uspeh ukoliko se svodi samo na lek. Neophodno je uključiti psihoterapiju jer je to jedini put koji vodi ka uspehu.

Stres se mora ventilirati

Kada govorimo o stresu, postoji određen kapacitet koji individua može da proguta. Savremen život karakteriše stresno stanje, koje može biti doživljeno bilo kada i bilo gde – od uznemirujućih medijskih sadržaja, pa sve do situacija na poslu. Progutali ste jedan, drugi, treći… stoti stres. Reč je o tendenciji da se stresne situacije kumuliraju. Do određenog momenta osoba može da trpi, ali postoji jedna granica, narodski poznata kao „prelivanje čaše,“ nakon toga individua ne može istrpeti ni najmanji stres.

U takvim situacijama dolazi do kompenzacije i nastanka nekog od mentalnih problema, kao što su: anksiozni poremećaj, depresija ili neko psihotično stanje, kao najteži oblik mentalnih oboljenja). Te se postavlja pitanje da li trpeti ili „kanalisati“ negativnu energiju?“ Lekari koji se bave dušom su saglasni da nije dobro trpeti, te je potrebno imati „ventil“. I da na svaku stresnu situaciju treba odreagovati – u psihologiji poznato kao stenični stav. Astenični stav – sama reč ukazuje na suprotnost koja se ispoljava gutanjem, trpljenjem, kumuliranjem stresa i negativnih emocija i energije.

Kao odličan vid ventilacije prepuručuje se fizička aktivnost (u vidu sporta prilagoenog psihofizičkim karakteristikama svake individue), umetnost (omogućuje ekspresiju unutrašnjih emocija), druženje sa prijateljima (kojima možete izneti ono što vas muči).

Kako izbeći rizik od nastanka depresije?

Ne postoji precizan i pouzdan odgvoor na ovo pitanje. Život ne može da se zaustavi ili izmesti pod „stakleno zvono.“ Ono što mi možemo da uradimo jeste da na stres reagujemo vežbanjem ili nekom aktivnošću koja nam prija, da formiramo naš mikro svet – budemo okruženi ljudima od poverenja, koji će nam prijati i biti pozitivni. Isto tako moramo razvijati i tehnike prevazilaženja stresa kako na poslu, tako i u svakodnevnom životu (van našeg mikrokosmosa).

Ne ustručvajte se da pomognete sebi, obratite se psihologu ili psihijatru, možda zapravo baš tada otkrijete da su oni koji vas stigmatizuju delom zaslužni za vaše stanje.

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *