U FOKUSU
Piše: Biljana Smiljanić    ponedeljak, 08 mart 2010    PDF Štampa El. pošta

BALKANSKA RUTA, NAJKRAĆI KORIDOR TRGOVINE NARKOTICIMA OD ISTOKA DO ZAPADNE EVROPE

Srbija na putevima droge

Srbija na putevima drogePreko granica balkanskih država godišnje se prokrijumčari oko 90 tona heroina, a na putevima droge centralno mesto zauzima Kosovo - kaže Marko Nicović, bivši načelnik beogradske policije, a sada član međunarodnog borda direktora za borbu protiv trgovine drogom sa sedištem u Njujorku, zadužen za narkoterorizam

Uspešno izvedenom policijskom operacijom „Balkanski ratnik“ oktobra prošle godine, u kojoj je učestvovala i srpska BIA, kada je u Urugvaju zaplenjeno više od dve tone kokaina i navođenjem pljevaljskog biznismena Darka Šarića kao jednog od glavnih organizatora krijumčarenja opojnih droga na Balkanu i šire, presečen je samo jedan, istina dobro razgranat, lanac distribucije narkotika.

“Balkanska ruta” i dalje je najkraći koridor trgovine drogom od istoka do zapadne Evrope, a Srbija se u najnovijem izveštaju Stejt departmenta, objavljenom 2. marta, označava kao jedna od glavnih tranzitnih zemalja na ovom putu opijata.

Izvori „Aktera“ s Kosova navode da je i dalje najuticajnija grupa koja deluje u centralnom delu, „drenička grupa“, pod kontrolom fisa Tači, i ona je u direktnoj vezi sa makedonskom i crnogorskom narkomafijom

U trgovini narkoticima, na prvom mestu je heroin iz centralne Azije, a sve više je zastupljena i marihuana iz Albanije, koja se preko Crne Gore i Srbije švercuje ka zapadnoj Evropi. Srpske grupe organizovanog kriminala, navodi se u izveštaju, pojačale su šverc kokaina iz Južne Amerike direktno u Evropu, mada deo te droge dolazi i u Srbiju. Prema procenama srpskih vlasti, u zemlji ostaje relativno mala količina droge za domaću potrošnju.

Nekoliko dana ranije, Međunarodni odbor za kontrolu narkotika (INCB) objavio je da je veći deo kokaina koji je tokom 2008. godine stizao u Evropu iz Kolumbije i Ekvadora krijumčaren brodovima preko Hrvatske, Holandije i Crne Gore. U izveštaju tog tela UN za 2009. godinu, koji je objavljen na sajtu (www.incb.org) i obuhvata i 2008. godinu, navodi se, između ostalog, da je Balkan prvenstveno tranzitni pravac.

KOSOVO - SKLADIŠTE HEROINA

Veliki Trnovac: odavno je naznačen kao najveći distributivni centar droge na BalkanuIzveštaj je pokazao da takozvanom „balkanskom rutom“ prođe 80 odsto heroina, koji iz Avganistana i Pakistana stiže na zapadnoevropsko tržište gde od prevelike doze te droge godišnje umre između pet i osam hiljada ljudi. Heroin se iz Avganistana raznim kanalima preko Irana unosi u Tursku.

„Iz Turske se heroin, gde kilogram košta 25.000 evra, dalje transportuje u Bugarsku ili Grčku, odakle vode dva švercerska kanala. Prvi kanal preko Albanije vodi do Italije i Švajcarske, a drugi preko Srbije i Rumunije prema Austriji i dalje do Holandije i Velike Britanije. Na taj način se preko granica balkanskih država godišnje prokrijumčari oko 90 tona heroina, čija cena raste sa svakim kilometrom, pa u Njujorku kilogram košta 150.000 evra“, kaže Marko Nicović, bivši načelnik beogradske policije, a sada član međunarodnog borda direktora za borbu protiv trgovine drogom sa sedištem u Njujorku, zadužen za narkoterorizam.

Na toj balkanskoj ruti puteva droge centralno mesto zauzima Kosovo koje je, prema Nicovićevim rečima, postalo pravo skladište, pre svega, heroina.

„To se dogodilo posle 1999. godine, kada je albanska narkomafija u kojoj je glavnu ulogu uzela takozvana ’drenička grupa’ počela nesmetano da vodi poslove vezane za transport i prodaju droge. Albanska narkomafija s Kosova, zapadne Makedonije i Albanije dobila je tada i bezbedan prostor za delovanje jer je u graničnom pojasu s Makedonijom i Albanijom stvorena zona bez granice i kontrole. Ovo područje postalo je najjača tačka na putu droge, prvenstveno heroina, a u poslednje vreme i kokaina“, ističe Nicović.

Srbija na putevima drogePrema podacima koje je svojevremeno objavio Evropol, tržište heroina u Evropi kontrolišu 30 albanskih fisova (porodica). Samo na teritoriji Kosova deluje 10 do 12 fisova od kojih svaka ima svoju zonu delovanja. Izvori „Aktera“ s Kosova navode da je i dalje najuticajnija grupa koja deluje u centralnom delu, „drenička grupa“, pod kontrolom fisa Tači, i ona je u direktnoj vezi sa makedonskom i crnogorskom narkomafijom. Međutim, u graničnom pojasu s Albanijom i Crnom Gorom, u Metohiji, neprikosnoveni su Haradinajevi, koji vladaju tim područjem.

Odavno je poznato da je albanska mafija jedna od najjačih u svetu, i krajnji je finansijer albanskih milijardera, političara i terorista. Koliko je krijumčarenje narkotika unosan posao, možda nabolje ilustruje podatak Interpola iz 1999. godine, prema kome je samo na švercu droge albanska mafija zaradila 38 miliona dolara,  dve godine kasnije 50, a 2002. 70 miliona zelenih novčanica. Tada je kilogram heroina u Turskoj koštao pet do 7,5 hiljada evra, a na američkom tržištu do 35.000 evra za kilogram. Čista dobit albanske narkomafije iznosila je pedeset procenta. Inače, reč je o jednoj od najstabilnijih organizacija organizovanog kriminala koja je svoj imidž gradila 50 godina i koja je albanskim teroristima iz OVK, OVPBM i ANA ustupila razrađenu infrastrukturnu mrežu bez koje ne bi opstali. I mnogo novca.

To je i jedan od razloga što  Kosovska policijska služba teško izlazi na kraj s mafijom. Prema podacima KPS, od januara do septembra 2009. godine, zaplenjeno je 27,7 kilograma heroina, 2,4 kilograma kokaina, 19,5 kilograma marihuane i 2,2 kilograma hašiša. U istom periodu, zbog trgovine drogom, uhapšeno je 275 ljudi i podignuto 169 optužnica.

Prema podacima koje je svojevremeno objavio Evropol, tržište heroina u Evropi kontrolišu 30 albanskih fisova (porodica). Samo na teritoriji Kosova deluje 10 do 12 fisova od kojih svaka ima svoju zonu delovanja

ZNAČAJ VELIKOG TRNOVCA

Srbija na putevima drogeIako poslednjih godina jača narkomafija u zapadnoj Makedoniji, centralno mesto na balkanskom putu droge, prema Nicovićevim rečima, i dalje zauzima selo Veliki Trnovac u opštini Preševo, na jugu centralne Srbije. Na mapi Interpola Veliki Trnovac, koji se nalazi u blizini granica s Bugarskom i Makedonijom i na administrativnoj liniji s Kosovom, odavno je naznačen kao najveći distributivni centar droge na Balkanu. U ovo selo iz Pakistana, Avganistana, Irana i Turske stiže heroin koji se dalje, preko dva krijumčarska koridora, šalje u zapadnu Evropu. Jedan koridor ide preko Srbije, a drugi preko Albanije i Crne Gore ka Italiji. Svim svetskim policijama poznato je da je u svakom trenutku najmanje tri tone heroina spremno za isporuku i da se preko ovog centra na zapadnoevropsko tržište distribuira skoro 70 odsto droge. Krijumčarenjem droge kao osnovnom delatnošću bavi se oko šest hiljada tamošnjih Albanaca, a o njihovoj bezbednosti brine oko 15 hiljada do zuba naoružanih ljudi. Italijanska štampa je svojevremeno objavila podatak da se u Trnovcu skladišti, prepakuje i zatim distribuira između 50 i 60 tona heroina.

„Može se slobodno reći da je to albansko selo kao Korleone na Siciliji. Albanskim narkodilerima na jugu Srbije jedino srpska policija može da stane na put“, primećuje Nicović.

Ali, slučajno ili namerno, svaka akcija srpske policije na ovom području u međunarodnoj zajednici tumačila se kao atak na ljudska prava Albanaca. S druge strane, policijske akcije su teško izvodljive jer je zbog bliskih rodbinskih veza meštana nemoguće ubaciti agenta ili doušnika.

Kako se Veliki Trnovac nalazi na administrativnoj liniji s Kosovom, a Kfor nije ovlašćen za borbu protiv trgovine drogom, onda je delovanje narkomafije skoro slobodno.

Međutim, Balkan, primećuje Nicović, nije samo tranzitno područje.

„Poslednjih godina zabeležen je i veći broj korisnika ilegalnih droga, a na području se proizvodi i sintetička droga“, upozorava Nicović.

Do sličnog zaključka došli su i stručnjaci INCB, koji su u Izveštaju za 1999. godinu naveli da Srbija zajedno sa Crnom Gorom, BiH i Bugarskom, postaje država u kojoj se sve više proizvodi amfetamin. Pri tom se u izveštaju INCB pohvaljuju napori Srbije, Kolumbije, Paname i Rumunije, koje su za poslednjih pet godina preduzele vlasti tih država u cilju kontrole korišćenja opijata u medicinske svrhe. Ali, takođe se ističe da su Albanija, Srbija i Bugarska glavne države u istočnoj Evropi gde se uzgaja kanabis, koji se iz Albanije krijumčari preko zemalja bivše Jugoslavije.

USPEŠNO PROTIV NARKOMANIJE
Stejt department i INCB odaju priznanje Srbiji za postignute rezultate u suzbijanju narkomanije. Od januara do septembra 2009. godine, u Srbiji je zaplenjeno 655,3 kilograma droge, od čega 107,4 kilograma heroina, 501,3 kilograma marihuane, 9,9 kilograma kokaina, 15,4 kilograma hašiša, više kilograma tableta ekstazija, LSD, amfetamina i drugih sintetičkih droga. Zbog proizvodnje, distribucije i posedovanja narkotika, uhapšene su 3.592 osobe, a zbog omogućavanja konzumiranja droge još 155 ljudi.