Stres na poslu i kako se izboriti sa njim

Ekspanzija novih informacionih tefnologija, uvođenje tehnike u sve aspekte naših života, intenziviranje međuljudskih odnosa, instant dostupnost informacija, brzo i efikasno poslovanje… sve ovo je trebalo da život učini lakšim i jednostavnijim. Da li je tako?

Ako pokušamo da odgovorimo na ovo pitanje sedeći na poslu odgovor bi bio negativan. Mnogi naučnici tvrde da je najveći stres sa kojim se čovek današnjice susreće onaj izazvan poslom, odnosno, najveći je stres na poslu.

Pol i stres

Oba pola su podjednako izložena stresu. Razlika je u faktorima koji su okidači. Istraživanja ukazuju da su najstresnije situacije kod žena vezane za partnerske odnose, dok muškarce najviše stresiraju krizne situacije na poslu. Uopšteno među najstresnije situacije svakako spadaju: gubitak voljene osobe (smrt), otkaz, novi posao, preseljenje, razvod i oboljenje bliske osobe. Kao da je došlo do polarizacije stanovništva, te tako jedni za sve krive stres, dok drugi negiraju postojanje stresa. Moglo bi se reći da je istina negde između.

Uzroci stresa na poslu

Iako većina ljudi mašta o promeni posla ili otkazu, realnost je ipak drugačiji. Zaposleni ostaju tu gde jesu i nastavlju sa akumuliranjem svakodnevnog stresa kome su izloženi.

Uzroci stresa na poslu mogu biti različiti: konstantan pritisak usled same prirode posla (kratki rokovi i obimni poslovi), loša organizacija, te napetost i tenzija u narušenim kolegijalnim odnosima (neprofesionalno ponašanje i sukobi), zatim loši uslovi rada (neadekvatno grejanje/hlađenje, loša rasveta, izloženost buci i zračenju, nedostatak alata itd.), smenski rad, te loša organizacija posla (neravnomerna raspodela poslova), niska zarada (koja budi pitanje kako preživeti), osećaj bespomoćnosti usled nezaštićenosti, učestale sistematizacije i nemanje sluha za dobronamerne sugestije.

Listi uzročnika stresa na poslu gotovo da nema kraja.

Kako se izboriti sa stresom na poslu?

Prirodno pitanje koje verovatno već sada postavljate sebi jeste – kako se osloboditi stresa? Koliko god je to moguće nastojati da se izbegnu stresne situacije. Prepoznati okidače, kao što su loša organizacija, teški i konfliktni saradnici, te psihička pripremljenost na dešavanja na koja se ne može uticati. Postaviti se tako da neki dogaađaji ne mogu da nas „dodirnu“ jer je naša percepcija spoljašnjih događaja podložna promeni.

Vežbajte tehnike psihofizičke relaksacije, kao što su duboko disanje, strpljenje, smirenost itd. Potrudite se da dođete do posla koji će vas ispunjavati (ako već obavljate posao u kome ne uživate). Iskoristite vreme nakon posla da se opustite – fizička aktivnost, druženje sa prijateljima, ljubimcem ili neka druga aktivnost svakako mogu da vas opuste i relaksiraju.

U krajnjem slučaju, zatražite pomoć psihoterapeuta koji vam može dati nove ideje kako da se izborite sa svakodnevnim stresom izazvanim poslom.

Brinite o sebi i osvežite poslovni prostor

Ukoliko radno okruženje prati prirodu vaših kolega tj. preovldava monotonija i depresivnost pokušajte da oplemenite prostor. Zelenilo i biljke mogu umanjiti stres. Naučnici tvrde da je čovek tokom evolucije našao smirenost u zelenoj (boja biljnog sveta) i plavoj boji (boji neba i vode), ali i prirodnoj sunčevoj svetlosti (topla žuta svetlost).

Stres se može umanjiti i vođenjem računa o pravilnoj i izbalansiranoj ishrani. Jer on ne dolazi samo od spoljašnjih faktora bitno je i kako se hranimo. I tu treba jasno odrediti granice i ne opterećivati se brojem kalorija, koncentracijom aditiva i slično. Unutrašnji mir je nešto naše i o njemu mi odlučujemo, a u najvećoj meri mi ga i kreiramo. Zato je poželjno promeniti percepciju mnogih pojava iz našeg okruženja kako bi sačuvali duševni mir.

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *