Zemlja iz snova – dobar posao, visoka zarada

Razmišljate o zemlji iz snova kada je zarada u pitanju? Iako je danas sve traženiji srpski adnik u inostranstvu, trebalo bi znati da zemlja iz snova kada je plata u pitanju, zapravo podrazumeva veliki napor, trud i rad.

U našem narodu se to kaže koliko para, toliko muzike, a kod stranaca bi to moglo da se definiše kao pošteno zarađen novac. E sada, koliko je i da li je pošteno raditi u inostranstvu po ceo dan i zarađivati orgomnu svotu novca ili u Srbiji raditi malo i zarađivati malo i kukati, to je sada posebno pitanje, koje zahteva i posebne polemike.

No, nećemo o tome. Da se vratimo na srpsku radnu snagu.

Rusija, Slovačka, Nemačka, Češka, pa i Malta sve više traže sezonske radnike, ali i kvalifikovanu radnu snagu. Osim konobara, kelnera, prodavaca, traži se i električar, stolar, moler, monter i druga zanimanja.

Bliži se i leto, a o velikom broju radnika potrebnih za sezonu  govori se i u Hrvatskoj. Zašto naš radnik odlazi u inostranstvo? Je l’ tamo vredniji nego u sopstvenoj zemlji?

A gde srpski radik traži komad hleba?

Brojne su dileme postavljene pred sve naše radnike. Brza i lepa zarada dobar je povod da se ode u neku drugu država, a za mnoge taj odlazak znači i priliku da se možda u toj zemlji i zadrži. Iako nismo ni svesni koliko radnika ode na godišnjem nivou i koliko se njih zadrži u inostranstvu, treba napomenuti da se traže različiti profili.

Naime, o visokokvalifikovanim stručnjacima i da ne govorimo. Lekari, medicinske sestre, inženjeri, stručnjci iz oblasti informacionih tehnologija inostranstvu su bar tri puta plaćeni nego kod nas. I onda se pitamo zašto nam takvi kadrovi odlaze.

Odlazi nam i električar, pa i kuvar i kelner, a u vreme sezone i poslastičari, pica majstori, hotelski radnici, kao i brojni radnici koji su potrebni za rad u proizvodnji.

Iako lepo zvuči visoka zarada, dobro plaćen posao i dobro radno mesto, trebalo bi se malo zapitati šta jedan radnik (moler, električar, tesar, inženjer) dobija u inostranstvu i je li on zaista srećan na takvom poslu.

Treba saslušati šta kažu ljudi koji su imali priliku da rade negde sa strane, a dragocene su i  pozitivne i negativne priče. Saslušajte ih, ko zna, možda će vam upravo iskustva drugih pomoći da se snađete u tuđini.

Kako se snaći ako si na početku karijere?

Početak karijere za mnoge je danas veoma stresan i nespretan, jer se na mladog čoveka spremnog da uči sve više gleda kao na pretnju. Nekako je u našem društvu lakše kukati, nego se truditi i pokrenuti promene.

Sve je na priči, a rada slabo. Znaju to mnogi mladi koji su imali priliku da se zaposle u velikim kolektivima gde je radna snaga starija od 40 godina. Bez obzira da li ste električar, rukovalac ili inženjer, uvek se nekako na novog radnika gleda oprezno i sa strahom. Da li zbog neznanja ili zbog straha, malo je onih koji bi novom zaposlenom pomogli u rešavanju nekog problema.

Zbog čega, to niko sa sigurnošću ne može da tvrdi, ali jedno je sigurno. Ko zna, taj se ne plaši da će svoje znanje da izgubi ako ga podeli sa drugim, jer znanje je jedini resurs koji se deljenjem umnožava.

Zato obratite pažnju na mladog kolegu, jer teorija je jedno, a praktičan rad nešto sasvim drugo posebno ako su u pitanju zanimalja kao što je stolar, rukovalac građevinskim ašinama, automehaničar, električar i sl.

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *