Značaj testiranja BRCA 1 i BRCA 2

Nakon raka kože, rak dojke je najčešći karcinom dijagnosticiran kod žena u svijetu. Rak dojke može se pojaviti i kod muškaraca, ali je daleko češći kod žena.

Značajna podrška svijesti o raku dojke i finansiranje istraživanja pomogli su u stvaranju napretka u dijagnostici i liječenju raka dojke.
Stope preživljavanja raka dojke su se povećale, a broj smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću stalno se smanjuje, uglavnom zbog faktora kao što su ranije otkrivanje, novi personalizirani pristup liječenju i bolje razumijevanje bolesti.

Šta su BRCA1 i BRCA2?

BRCA1 (BReast CAncer gen 1) i BRCA2 (BReast CAncer gen 2) su geni koji proizvode proteine koji pomažu u obnavljanju oštećene DNK. Svako ima dvije kopije od ovih gena – po jednu kopiju naslijeđenu od svakog roditelja. BRCA1 i BRCA2 ponekad se nazivaju genima za suzbijanje tumora, jer kada imaju određene promjene, nazvane štetne (ili patogene) varijante (ili mutacije), može se razviti rak.

Ljudi koji nasljeđuju štetne varijante u jednom od ovih gena imaju povećan rizik od nekoliko vrsta raka – prije svega raka dojke i jajnika, ali i nekoliko dodatnih vrsta raka. Ljudi koji su naslijedili štetnu varijantu u BRCA1 i BRCA2 također imaju tendenciju razvoja raka u mlađoj dobi od ljudi koji nemaju takvu varijantu.

Štetna varijanta u BRCA1 ili BRCA2 može se naslijediti od oba roditelja. Svako dijete roditelja koje nosi bilo koju mutaciju u jednom od ovih gena ima 50% šanse da naslijedi mutaciju. Nasljedne mutacije – koje se nazivaju i varijante zametne linije – prisutne su od rođenja u svim stanicama u tijelu.

Čak i ako je neko naslijedio štetnu varijantu u BRCA1 ili BRCA2 od jednog roditelja, naslijedio bi normalnu kopiju tog gena od drugog roditelja (to je zato što se u većini slučajeva embriji sa štetnom varijantom od svakog roditelja ne mogu razviti).

Koliko nasljedna štetna varijanta u BRCA1 ili BRCA2 povećava rizik žene od raka dojke i jajnika?

Rak dojke:  Oko 13% žena u općoj populaciji razvit će rak dojke tokom života. Nasuprot tome, 55% – 72% žena koje naslijede štetnu varijantu BRCA1 i 45% – 69% žena koje naslijede štetnu varijantu BRCA2 razvit će rak dojke do 70-80 godina starosti. Rizik za svaku ženu ovisi o nizu faktora, od kojih neki nisu u potpunosti okarakterizovani.

Kao i žene s rakom dojke općenito, one sa štetnim varijantama BRCA1 ili BRCA2 također imaju povećan rizik od razvoja raka na suprotnoj  dojci u godinama nakon dijagnoze raka dojke. Rizik od kontralateralnog karcinoma dojke raste s vremenom od prvog raka dojke, dosežući 20%-30% nakon 10 godina praćenja i 40%-50% nakon 20 godina, ovisno o genu.

Rak jajnika: Oko 1,2% žena u općoj populaciji razvit će rak jajnika jednom u životu. Nasuprot tome, 39%-44% žena koje naslijediti štetne BRCA1 varijantu, a 11% -17% žena koje naslijediti štetne BRCA2 varijanta će razviti rak jajnika od 70-80 godina starosti.

Koji su drugi tumori povezani sa štetnim varijantama BRCA1 i BRCA2?

Štetne varijante BRCA1 i BRCA2 povećavaju rizik od nekoliko dodatnih karcinoma. Kod žena, to uključuje rak jajovoda i primarni peritonealni karcinom, oba započinju u istim stanicama kao i najčešći tip raka jajnika. Muškarci s varijantama BRCA2, a u manjoj mjeri varijantama BRCA1, također su pod povećanim rizikom od raka dojke i raka prostate. I muškarci i žene sa štetnim BRCA1 ili BRCA2 varijante imaju povećan rizik od raka gušterače , iako je povećanje rizika nisko.

Ko bi trebao razmotriti genetsko savjetovanje i testiranje na varijante BRCA1 i BRCA2?

Svi koji su zabrinuti zbog mogućnosti da mogu imati štetnu varijantu u genima BRCA1 ili BRCA2 trebali bi razgovarati o svojim problemima sa svojim doktorom ili genetskim savjetnikom. Dostupni su testovi da se vidi je li neko naslijedio štetnu varijantu u BRCA1 i BRCA2.

Prije nego što se obavi testiranje, osoba će obično imati procjenu rizika u kojoj će se sastati s genetskim savjetnikom ili drugim zdravstvenim radnikom kako bi pregledali faktore poput toga ko je od njihovih rođaka imao rak, koji je rak imao i u kojoj su dobi bili dijagnostikovan. Ako ova procjena sugeriše da neko ima povećan rizik od nošenja štetne varijante gena BRCA1 ili BRCA2, njihov genetski savjetnik može s njima razgovarati o prednostima i štetama testiranja i naručiti odgovarajući genetski test, ako se pojedinac odluči na genetsko testiranje.

Šta znače rezultati genetskih testova BRCA1 i  BRCA2?

Testiranje mutacije BRCA1 i BRCA2 može dati nekoliko mogućih rezultata: pozitivan rezultat, negativan rezultat ili varijantu rezultata neizvjesne važnosti (VUS).

Pozitivan rezultat. Pozitivan rezultat testa ukazuje na to da je osoba naslijedila poznata štetna varijanta u BRCA1 ili BRCA2 (oni se obično nazivaju „patogeni“ ili „vjerovatno patogeni“ varijante na izvještajima laboratorijskih testova) i ima povećan rizik od razvoja određenih vrsta raka. Međutim, pozitivan rezultat testa ne može reći hoće li ili kada će testirana osoba razviti rak. Neki ljudi koji naslijede štetnu varijantu BRCA1 ili BRCA2 nikada ne razviju rak.

Negativan rezultat. Negativan rezultat testa može imati više značenja, u zavisnosti od historije lične i porodične medicine osobe koja se testira. Ako je poznato da bliski krvni srodnik ispitivane osobe nosi štetne BRCA1 ili BRCA2, negativan rezultat testa je jasan: znači da testirana osoba nije naslijedila štetnu varijantu koja je prisutna u porodici i ne može je prenijeti svojoj djeci. Osoba s takvim rezultatom testa, koji se naziva istinski negativan, ima rizik od raka sličan onom kod nekoga u općoj populaciji. Međutim, postoje i drugi faktori osim genetskih faktora koji mogu povećati rizik od raka, kao što su zračenje izloženosti u ranoj dobi, takve faktore treba uzeti u obzir prilikom procjene rizik od raka.

Koje su prednosti genetskog testiranja za varijante BRCA1 i BRCA2?

Genetsko testiranje može imati koristi, bez obzira na to je li osoba dobila pozitivan ili negativan rezultat.

Potencijalne prednosti istinskog negativnog rezultata uključuju osjećaj olakšanja u vezi s budućim rizikom od raka, saznanje da nečija djeca nisu u opasnosti od nasljeđivanja porodične osjetljivosti na rak, te mogućnost posebnih pregleda, testova ili smanjenja rizika operacije možda neće biti potrebne.

Pozitivan rezultat testa može omogućiti ljudima da donose informirane odluke o svojoj budućoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući poduzimanje koraka za smanjenje rizika od raka.