Da li srce izaziva slabost u nogama, vrtoglavicu i zamaranje

Slabost u nogama, vrtoglavica i brzo zamaranje mogu da se jave posle neprospavane noći, preskočenog obroka, dehidratacije ili većeg fizičkog napora. Međutim, kada se ponavljaju, postaju intenzivniji ili se javljaju pri malom naporu, mogu ukazivati i na problem sa srcem ili cirkulacijom.

Ovi simptomi nisu karakteristični samo za srčane bolesti, pa ih ne treba unapred pripisivati jednom uzroku. Važno je posmatrati kada nastaju, koliko traju i da li ih prate lupanje srca, nedostatak vazduha, bol u grudima, oticanje nogu ili osećaj da ćete se onesvestiti.

Važno je razlikovati osećaj da se prostor okreće od omaglice, nestabilnosti i osećaja pred nesvesticu. Pravi vertigo češće je povezan sa unutrašnjim uhom, dok omaglica tokom napora ili uz preskakanje srca može usmeriti pregled ka cirkulaciji. Ni ova podela nije dovoljna za samostalnu dijagnozu, ali precizan opis simptoma lekaru znatno olakšava izbor odgovarajućih pregleda i procenu njihove hitnosti, posebno kod kratkih i povremenih epizoda.

Kako srce može da izazove slabost i vrtoglavicu

Srce ima zadatak da krv bogatu kiseonikom dopremi do mozga, mišića i drugih organa. Kada ne pumpa dovoljno efikasno, mozak može privremeno dobijati manje krvi, što se može osetiti kao vrtoglavica, nestabilnost ili malaksalost. Mišići nogu tada se brže umaraju, posebno tokom hodanja, penjanja uz stepenice ili dužeg stajanja.

U proceni ovakvih tegoba lekar može predložiti EKG, laboratorijske analize, merenje pritiska i ultrazvuk srca. Ovaj pregled pokazuje građu srca, rad srčanih zalistaka i način na koji se srčani mišić skuplja, pa pomaže da se utvrdi da li postoji slabija pumpna funkcija ili druga promena.

Kod srčane slabosti česti simptomi su zamaranje, nedostatak vazduha, vrtoglavica i oticanje članaka ili potkolenica. Tegobe se mogu razvijati postepeno, pa ih osoba u početku često pripisuje godinama, stresu ili lošoj kondiciji.

Poremećaji srčanog ritma kao mogući uzrok

Srce ne mora da bude strukturno oštećeno da bi se pojavili vrtoglavica i zamaranje. Ponekad je problem u njegovom ritmu. Ako srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno, količina krvi koja stiže do mozga može privremeno da se smanji.

Osoba tada može osetiti preskakanje ili lupanje srca, slabost, nedostatak vazduha, nelagodnost u grudima, vrtoglavicu ili nesvesticu. Simptomi se nekada javljaju samo nekoliko sekundi, dok kod drugih osoba mogu trajati duže i značajno ograničiti svakodnevne aktivnosti.

Poremećaji ritma često se ne vide na jednom kratkom EKG snimku, naročito ako se simptomi javljaju povremeno. Zbog toga lekar može preporučiti holter EKG, koji prati rad srca tokom 24 sata ili duže. Korisno je zapisati vreme pojave simptoma, aktivnost tokom koje su nastali i njihovo trajanje.

Atrijalna fibrilacija i druge aritmije mogu da izazovu umor, smanjenu toleranciju napora, vrtoglavicu, gušenje i osećaj nepravilnog rada srca.

Da li nizak pritisak stvara slične tegobe

Vrtoglavica i klecanje nogu često se javljaju zbog pada krvnog pritiska, posebno pri naglom ustajanju iz kreveta ili sa stolice. Ova pojava naziva se posturalna ili ortostatska hipotenzija.

Krv se pod uticajem gravitacije privremeno zadržava u donjem delu tela, a organizmu je potrebno nekoliko trenutaka da prilagodi cirkulaciju. Ako reakcija nije dovoljno brza, osoba može osetiti zamagljenje vida, nesigurnost, slabost i potrebu da ponovo sedne.

Nizak pritisak može biti povezan sa nedovoljnim unosom tečnosti, vrućinom, dugim stajanjem, pojedinim lekovima ili nekim srčanim i neurološkim stanjima. Merenje pritiska u ležećem, a zatim u stojećem položaju može pomoći u prepoznavanju problema.

Učestala vrtoglavica pri ustajanju, padovi ili gubitak svesti zahtevaju pregled, posebno kod osoba koje koriste terapiju za pritisak ili srce. Terapiju ne treba samostalno menjati, čak ni kada se sumnja da lek izaziva slabost ili vrtoglavicu.

Zamaranje pri naporu i nedostatak vazduha

Jedan od važnijih znakova koji može ukazivati na srčani problem jeste zamaranje koje se javlja pri naporu koji je ranije bio dobro podnošen. Osoba može primetiti da mora da zastane tokom šetnje, da joj stepenice postaju teške ili da ostaje bez vazduha pri obavljanju uobičajenih kućnih poslova.

Neki ljudi osećaju težinu u nogama, dok drugi opisuju opštu iscrpljenost bez jasnog razloga. Posebno je važno obratiti pažnju kada se sposobnost za obavljanje svakodnevnih aktivnosti postepeno smanjuje.

Kod srčane slabosti tegobe mogu napredovati tokom nekoliko nedelja ili meseci. Pored zamaranja, mogu se javiti nedostatak vazduha u ležećem položaju, buđenje noću zbog gušenja, ubrzan rad srca, kašalj i otoci nogu.

Ipak, isti simptomi postoje i kod bolesti pluća, anemije, gojaznosti, slabe kondicije i drugih stanja. Zbog toga jedan simptom nije dovoljan za zaključak, već je potrebno sagledati celokupnu kliničku sliku.

Drugi česti uzroci slabosti u nogama i vrtoglavice

Anemija je jedan od čestih razloga za umor, slabost, vrtoglavicu, ubrzan rad srca i nedostatak vazduha. Kada u krvi nema dovoljno hemoglobina, tkiva dobijaju manje kiseonika, pa se osoba brže zamara. Krvna slika, gvožđe i feritin mogu pomoći u otkrivanju nedostatka gvožđa.

Slične tegobe može izazvati i poremećaj rada štitaste žlezde. Pojačan rad štitaste žlezde često prate ubrzan ili nepravilan puls, znojenje, netolerancija toplote, gubitak težine i mišićna slabost. Usporen rad štitaste žlezde češće dovodi do umora, pospanosti i usporenosti.

Dehidratacija, nizak šećer u krvi, infekcije, problemi sa unutrašnjim uhom, anksioznost i neželjeni efekti pojedinih lekova takođe mogu izazvati vrtoglavicu i malaksalost. Zbog toga nije dobro samostalno zaključiti da simptomi potiču od srca bez odgovarajućeg pregleda.

Koje preglede lekar može preporučiti

Pregled obično počinje razgovorom o simptomima. Važno je opisati da li se vrtoglavica javlja pri ustajanju, okretanju glave, hodu ili fizičkom naporu. Lekar će pitati o bolu u grudima, gušenju, lupanju srca, otocima, prethodnim bolestima, terapiji i porodičnoj istoriji srčanih oboljenja.

Osnovna procena može uključiti merenje pulsa, krvnog pritiska i zasićenosti krvi kiseonikom, pregled srca i pluća, EKG i laboratorijske analize. Krvna slika može otkriti anemiju, dok se dodatnim analizama proveravaju šećer, elektroliti, funkcija bubrega i hormoni štitaste žlezde.

U zavisnosti od nalaza, mogu biti potrebni ehokardiografija, holter EKG, test opterećenja ili pregled neurologa i otorinolaringologa. Cilj nije uraditi sve preglede odjednom, već izabrati one koji odgovaraju načinu na koji se tegobe pojavljuju.

Kada simptomi zahtevaju hitnu reakciju

Iznenadna slabost jedne strane tela, otežan govor, spušten ugao usana, nagli poremećaj vida, gubitak ravnoteže ili jaka glavobolja mogu biti znaci moždanog udara i zahtevaju hitnu medicinsku pomoć.

Takođe ne treba čekati ako se vrtoglavica javlja uz jak bol ili pritisak u grudima, ozbiljno gušenje, hladan znoj, mučninu, nesvesticu ili izrazito brz i nepravilan rad srca.

Poseban oprez potreban je kada se simptomi prvi put pojave naglo, tokom napora ili kod osobe koja već ima srčanu bolest, visok pritisak, dijabetes ili raniji moždani udar. Podrška člana porodice može biti važna jer osoba sa jakom vrtoglavicom ili slabošću ne bi trebalo sama da vozi do zdravstvene ustanove.

Kod sumnje na infarkt ili moždani udar vreme je presudno i ne treba čekati da simptomi spontano prođu.

Kako pratiti simptome do pregleda

Dok čekate zakazani pregled, korisno je voditi kratku evidenciju. Zapišite vreme pojave vrtoglavice, njeno trajanje, puls, izmereni pritisak, aktivnost koja joj je prethodila i sve prateće simptome.

Ovakve beleške mogu pomoći lekaru da razlikuje problem srčanog ritma, pad pritiska, tegobe povezane sa naporom ili vrtoglavicu koja se aktivira promenom položaja glave.

Nemojte samostalno prekidati terapiju za pritisak ili srce, čak ni ako sumnjate da izaziva malaksalost. Dozu ili lek može promeniti samo lekar nakon pregleda i procene.

Redovni obroci, dovoljno tečnosti i postepeno ustajanje mogu ublažiti tegobe kod nekih osoba, ali ne zamenjuju pregled kada se simptomi ponavljaju. Srce zaista može izazvati slabost u nogama, vrtoglavicu i brzo zamaranje, ali postoji mnogo drugih mogućih uzroka. Pravovremena procena je najbolji način da se utvrdi šta stoji iza tegoba i započne odgovarajuće lečenje.

Izvor slike

AI

You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *